Kravata je uvjerljivo najpoznatiji izum koji je ikada došao iz Hrvatske. Kako je nastalo ovo moderno čudo mode i kakve veze ima s Francuskom u 17. stoljeću i Tridesetogodišnjim ratom? Ovo je priča o Hrvatskoj i kravati.

Povijest kravate može se pratiti unatrag do Pariza 1630. godine. Kralj Luj XIII. pregledavao je postroj hrvatskih plaćenika u narodnoj nošnji kada su mu oko zapeli čudni komadi tkanine koje vojnici kao da nose oko vrata. Materijali na izložbi varirali su od neukusne odjeće za vojnike do fine svile za časnike, ali stil je bio izvanredan. Kralj Luj bio je impresioniran ovim genijalnim komadom moderne mode. On ga je preporučio i ubrzo su ga prihvatili građani Francuske te je postao najvrući modni dodatak na ulicama Pariza i drugih gradova. Hrvati su i te kako ostavili traga u odjevnim običajima 17. stoljeća.

Mladi francuski kralj Luj XIV.kravatu je počeo nositi 1646. kada je imao samo sedam godina i tako na neki način postavio modni standard svih francuskih plemića. Ubrzo su usvojili taj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate ('na hrvatski način'), što je također postalo novi korijen francuske riječi cravate. Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno govori podatak da je 1667. osnovana posebna pukovnija Royal Cravates, a dobila je ime po Hrvatima koji su bili u njezinu sastavu i nosili kravatu.

Kako je sve počelo?

Nakon završetka rata s Turcima, hrvatski vojnici prvi put dolaze u borbu u Europi u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.). Hrvati su sa sobom donijeli svoj način ratovanja koji je razvijen tijekom dugotrajnog ratovanja protiv Turaka.Hrvatski konjanici ubrzo su postali poznati po svojoj smjelosti, brzini i hrabrosti, a bili su iznimno cijenjeni i strahovali zbog svojih talentiranih vojnih vještina i hvalevrijednog junaštva.Kada je Francuska ušla u Tridesetogodišnji rat, carska vojska i njezine pukovnije sastavljene od Hrvata stigle su u St Dennis, današnje predgrađe Pariza. Francuzi su u nedostatku vlastite lake konjice organizirali vlastitu Hrvatsku konjičku pukovniju.

Jedan komad odjeće hrvatskih konjanika posebno je privukao pozornost Europe.Bile su to slikovite crvene marame koje su hrvatski vojnici vezali u čvor oko vrata kao dio odore. Časnici su nosili neke rupce od svile, dok su oni za obične vojnike bili od vune, a služio je uglavnom za zaštitu od prašine i znoja, a mogao se koristiti i za previjanje rana.

Zašto su vojnici uopće nosili te stvari? Obrazloženje koje stoji iza kravate jednako je logično koliko i tragično, jasno koliko i zbunjujuće. Supruge muškaraca često bi gledale svoje muževe kako idu u bitku, ali kad bi borba počela, bojno polje bi postalo jedan veliki nered i bilo je nemoguće razaznati pojedince. Kako bi to spriječili, hrvatski su muškarci počeli nositi šarene komade tkanine oko vrata kako bi ih njihove žene i voljene osobe mogle istaknuti u borbi.

Parižani su zabilježili ovaj hrvatski običaj i usvojili ga kao svoj modni detalj - nošenje kravata 'à la croate', što sada čini korijen francuske imenice 'la cravate'.Bio je to početak kravate, danas najprepoznatljivijeg službenog odjevnog dodatka.

Nosio ju je i Ivan Gundulić

Čast izumitelja kravate ostaje pred vratima Hrvata, a portret Ivana Gundulića iz 1622. godine smatra se najstarijim primjerkom pomodnog predmeta prikazanog u umjetnosti. Ima li boljeg uzora od velikog Gundulića? Rođen u Dubrovniku krajem 16. stoljeća, bio je najistaknutiji hrvatski barokni pjesnik svoga vremena i jedan od najomiljenijih stvaralačkih umova koji su se zalagali za protureformaciju.

Kako se veže?

U kasnim 1990-ima, dva istraživača s Cambridgea (Thomas Fink i Yong Mao) upotrijebili su matematičko modeliranje kako bi izračunali da postoji 85 teoretskih mogućnosti za vezanje standardnog čvora za kravatu (ograničavajući broj "poteza" na devet). Samo desetak od ovih 85 čvorova odgovara uobičajenim pojmovima koji su simetrični. Najpopularniji načini vezanja kravate su obični čvor, dvostruki čvor, mali čvor, klasični windsor i poluwindsor. Vrijedi spomenuti i "atlantski stil" u kojem se čvor veže straga, a vrlo je popularan, kao i tzv. leptir mašnu.

Kravat pukovnija

Kravat pukovnija je počasna straža u Zagrebu koja slavi dugu vojnu tradiciju Hrvatske kao i uvođenje kravate ili kravate.Njihov nastup jedinstvena je kombinacija spektakularnog marša četvorice konjanika i vojnika središtem Zagreba praćenog vrlo uzbudljivom bubnjarskom postrojbom i ceremonijom smjene straže na Markovom trgu (bočni ulaz u Markovu crkvu), Trgu bana Josipa Jelačića i Kipu Djevice Marije na Kaptolu.

Srdačan pozdrav,

vaš ZadarVillas tim