Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. U Hrvatskoj se Božić prema gregorijanskom kalendaru slavi 25. prosinca i označava jedan od tri najveća kršćanska blagdana. Prema Bibliji, Djevica Marija rodila je Krista uz pomoć svog zaručnika Josipa. Isus je rođen u staji okružen životinjama. To često vidimo u jaslicama koje su prikazane ispod božićnog drvca koje se kiti prije Božića.

Božićni običaji dio su hrvatske tradicije. Iako je Božić vezan uz kršćanstvo, u božićnim običajima sudjeluju i mnogi ljudi koji nisu pripadnici ove vjere. Uz slavlje Božića razvili su se mnogi običaji poput kićenja božićnog drvca, pjevanja božićnih pjesama, darivanja i pripremanja božićnih specijaliteta.

Advent

Advent je razdoblje od četiri nedjelje i tjedna prije Božića.Advent na latinskom znači 'dolazak'. Ovo je Isusov dolazak na svijet. Kršćani koriste četiri nedjelje i tjedne došašća da se pripreme i prisjete pravog značenja Božića.Simbolizira četiri tisućljeća koja su, prema Bibliji, prošla od stvaranja svijeta do Kristova dolaska. Prema crkvenim pravilima, od dana Svete Katarine počinje propisani četverotjedni post, odnosno božićna priprava koja traje točno mjesec dana.Neki ljudi poste tijekom došašća kako bi im se pomoglo da se koncentriraju na pripremu za proslavu Isusova dolaska.Drugi se ljudi odriču nekih drugih "poroka" poput cigareta, alkohola ili čokolade.Svaki tjedan došašća simbolizira adventski vijenac s 4 svijeće koje svijetle kroz 4 tjedna došašća. Svaka svijeća simbolizira nešto drugo: nadu i vjeru, mir, ljubav i radost.

Jedan od običaja koji se zadržao do danas je običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Na dan svete Barbare ili svete Lucije sije se pšenica, simbol katoličkog života, te se priprema zelenilo kojim će se kititi kuća i stol na božićnim slavljima. Sam običaj je pretkršćanskog podrijetla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov žetve.Pšenica do Božića lijepo naraste u posudi napunjenoj vodom i krasi božićni stol, a za vrijeme Božića stoji ispod božićnog drvca ili u kutu sobe. Kako bi izgledalo lijepo, pšenica se orezuje i omotava hrvatskom trobojnicom, au nekim se krajevima u sredinu pšenice stavljaju jabuka i svijeća.

Božićna jelka

Možda najljepši dio blagdana je kićenje božićnog drvca i našeg doma. Šarene kuglice, lampice i ukrasi koji se postavljaju na božićno drvce neizostavan su dio Božića. Zanimljivo, kićenje božićnog drvca nema nikakve veze s Kristovim rođenjem.Božićni darovi usko su povezani s kršćanskim događajem rođenja Isusa, danom kada je Isus primio darove od sveta tri kralja, no tradicija kićenja božićnog drvca nešto je sasvim drugo.Za razliku od tradicije božićnog darivanja, koja je jasno preuzeta iz Biblije, shvaćanje zašto kitimo božićno drvce do danas je ostalo nejasno.Iako nema izravne veze između božićnog drvca i kršćanstva, drvce, odnosno bor, zapravo predstavlja poveznicu između Boga i čovjeka, a njegovim kićenjem odajemo počast Bogu, što se često smatra preuzetom poganskom tradicijom kićenja i štovanja zimzelenog drveća tijekom zimskog solsticija.Okićeno drvce uveli su luterani u 16. stoljeću u Njemačkoj, a konzumerizam je omogućio širenje kićenja drvca u nekršćanske dijelove svijeta.

Jaslice koje se postavljaju pod božićno drvce izravno ukazuju na događaj koji se slavi - noć Isusova rođenja i jasno ukazuju da je rođen u štaglju.Jaslice su predstavljene likovima Isusa, Marije i Josipa, pastira, tri mudraca i njihovih drugova,  vola, magarca, ovaca i deva.Iako se dobro zna kada se božićno drvce kiti, mnogima još uvijek nije jasno kada ga točno treba ukloniti. Iako se mnoga božićna drvca kite nekoliko dana prije Badnjaka, prema katoličkim pravilima drvce bi trebalo biti okićeno na Badnjak i tako okićeno ostati do nedjelje nakon blagdana Bogojavljenja, bez obzira na početak pravoslavnog Božića.

Običaj je da se na Badnjak pod božićno drvce stavljaju darovi za najmilije, koji se otvaraju na božićno jutro.Našim mališanima najčešće kažemo da je darove donio mali Isus ili Djed Mraz.

Moderni lik Djeda Mraza temeljio se na tradicijama koje okružuju povijesnog Svetog Nikolu, britansku figuru Djeda Božićnjaka i nizozemsku figuru Sinterklaasa.Djed Božićnjak općenito se prikazuje kao krupan, veseo čovjek sa bijelom bradom — ponekad s naočalama — koji nosi crveni kaput s bijelim krznenim ovratnikom i manžetama, crvene hlače s bijelim krznenim manšetama, crvenu kapu s bijelim krznom i crni kožni remen i čizme i nosi torbu punu darova za djecu.Darove donosi samo dobroj djeci, pa se djeci uvijek napominje da se moraju lijepo ponašati, inače im Djed Mraz neće ništa donijeti.

Badnjak

Badnjak se naziva dan uoči Božića, a naziv Badnjak dolazi od riječi "buditi", jer se na Badnjak kod kršćana bdi pobožno iščekujući Kristovo rođenje. Kako je netko budan na Badnjak, uloga svjetla je razumljiva. Uobičajene božićne svijeće neizostavne su od davnina, a gotovo u pravilu svi Hrvati imaju svijeću izrađenu posebno za ovu priliku. Na Badnjak je običaj da se posti i priprema božićna hrana i božićni kolači iako u moderno doba priprema božićnih slastica počinje nekoliko dana prije Badnjaka.Nema boljeg za najmlađe ukrasti pokoji kolačić dok ih mama sprema i čekati božićno jutro za otvaranje darova. U ponoć, na Badnjak je običaj otići u crkvu gdje jedni drugima čestitaju Božić.U moderno doba mladi izlaze navečer i slave Božić uz kuhano vino i fritule na nekom od brojnih božićnih štandova, tzv. adventa.

Božić

Na Božić, ujutro, obitelj čestita jedni drugima sretan Božić.Božićni filmovi vrte se na televiziji, božićne pjesme pjevaju se i puštaju na radiju.Značajan je i bogat božićni jelovnik. Osim tradicionalnih jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, nesvakidašnjeg izobilja kako u broju vrsta jela tako iu količini. Posebno su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka.

Taj ili sljedeći dan obitelj ide u posjet rodbini čestitati Božić, razmijeniti darove, a svi uživaju u božićnim specijalitetima.Božićno vrijeme doista je jedno od najljepših doba godine. Vrijeme je to ljubavi i radosti, vrijeme u kojem se podsjećamo što nam je najvažnije u životu. Tijekom blagdana svi se okupljamo za blagdanskim stolom i provodimo vrijeme s ljudima do kojih nam je najviše stalo. Ono što je važnije od darova koje nalazimo ispod bora su ljudi koje volimo i koji vole nas. Darovi bez ljubavi i topline ne znače ništa. Pravi duh Božića nije u darovima, već u tom zajedništvu i lijepim emocijama koje osjećamo jedni prema drugima.

Nakon ovoga sigurno želite provesti Božić u Hrvatskoj!

Vaš ZadarVillas tim