Karneval je naziv za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice.U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi, nešto drugo - ratnik, princeza, pčela, jagoda, perilica rublja, svemirski brod! U kojem god dijelu Hrvatske da se nađete u karnevalsko vrijeme, srest ćete maskirane pojedince koji na taj dan pokažu svoje maske i "žrtvuju" glavnog krivca za sve probleme protekle godine.Ovaj je festival poznat po tome što je vrijeme velikog oprosta prije korizme (a to je vrijeme koje naglašava suprotno), uz opijanje, prejedanje i razne druge aktivnosti oprosta. Na primjer, palačinke, krafne i druge slastice pripremale su se i jele posljednji put.

Posljednja "fešta" prije korizme vuče korijene iz 9. stoljeća, kada je proglašeno da se u nedjelju i utorak prije Čiste srijede posti, a nedjeljom, osim u vrijeme posta, ne jede se meso. U skladu s tim, korišten je naziv "mesopust", što je doslovni prijevod latinskog izraza Carne Vale ili "zbogom meso". Sličnost s pojmom karneval je neosporna, no moguće je i da naziv karneval potječe od drugog latinskog izraza Carrus Navalis ("lađa na kotačima") koji je bio sastavni dio proljetnih svečanosti u Italiji 14. i 15. stoljeća.Običaji vezani uz fašnik u većem dijelu Hrvatske su isti: maskiranje u razne likove u povorci kroz mjesto s ciljem da se otjeraju "zli" duhovi kako bi se spaljivanjem karnevalske lutke koja simbolizira krivca (ali i žrtvu) za sve negativnosti dogodilo, počelo novo doba.

Kako je sve počelo?

U današnje vrijeme postoji određena razlika između gradskih i seoskih karnevala, a ona se uglavnom ogleda u tome što gradske karnevale redovito organizira neka udruga, turistička zajednica i sl., au seoskim se ipak mogu naći određene spontanosti. Svatko od nas je čuo za karnevale u Rio de Janeiru i Veneciji.Ljudi poznaju običaje maskiranja od pamtivijeka, a ta je tradicija i danas vrlo živa. Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, posljednji je dan božićnog ciklusa. U starom Rimu u to doba godine održavali su se brojni festivali pod maskama - Saturnalije i siječanjski kalendari. Crkva je te poganske običaje nastojala kristijanizirati, nazivajući to razdoblje Svetom dvanaestom danom. Poganske maškare su se tada razišle u vremenu koje je ostalo između Bogojavljenja i korizme. Neke od poganskih maski nikada nisu iskorijenjene, a može se steći dojam da je Crkva namjerno poštedjela karneval za razliku od korizme. Korizma je posebno vrijeme molitve, pokore, žrtve i dobrih djela u pripremi slavlja Uskrsa. Dakle, možemo ustvrditi da porijeklo karnevala seže u starorimske svetkovine (Saturnalije, Luperkalije, Matronalije...), u kojima je prisutan utjecaj Dionizovog kulta. U srednjem vijeku to je bio početak nove godine, a na ovaj dan u mnogim dijelovima Europe veže se tradicija biranja jednodnevnih kraljeva - to je službeni početak karnevalskog razdoblja.

Pokladni običaji u Hrvatskoj

Hrvatska obalna mjesta poznata su po maštovito odjevenim povorkama i povremenim zabavama. Najpoznatiji je Međunarodni riječki karneval sa živopisnim povorkama i karnevalskim balovima u kojima je prije gotovo sto godina sudjelovalo gotovo cijelo europsko plemstvo. Nekad se u kazalištu održavao "praznik cvijeća", a danas je Riječki karneval jedan od najvećih europskih karnevala. Mnogi će vam Riječani rado reći da cijelu godinu žive za karneval! Zaštitni znak Kvarnerskog karnevala jedinstveni su zvončari. Izdržljivi, jaki i komunikativni momci nekada su važili za zvončare, a tu čast nije bilo lako dobiti. Zvončari su o sebi stvorili mit kako se za to treba roditi. I danas postoji svijest da se zvončari, kad krenu u ophodnju, ne smiju zaustaviti što god se usput dogodilo. Zvončarski moto "Krepat ma ne molat!" dao je do znanja da zvonara ništa ne može zaustaviti. Oni koji bi zaustavili patrolu bili su izopćeni i kažnjavani godinama. Odjeveni u "mornarsku robu", maskirani ovčjim kožama, rogovima i s nizom zvona oko pasa, u povorci obilaze selo posebnim korakom, specifičnim za svaku skupinu. Jedan od razloga zašto postati zvonar, osim pokazivanja snage i počasti pred susjedima, leži u neograničenim količinama hrane i pića koje im se nudi. Nekada su zalihe hrane bile pri kraju u vrijeme karnevala, ali tim je momcima ipak trebalo pokazati gostoprimstvo. Na kraju povorke zvončari bi priredili zajedničku večeru zvanu frigada, na kojoj bi se počastili svi zvončari, mještani i gosti. O veličini karnevala govori i činjenica da svake godine u njemu sudjeluje više od 100 organiziranih maškaranih skupina iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Samoborski fašnik datira iz ranih dvadesetih godina prošlog stoljeća i od tada je simbol fašnika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Traje 12 dana i najznačajnija je kulturno-turistička manifestacija grada Samobora pa institucije i građani daju sve od sebe da opravdaju očekivanja desetak tisuća posjetitelja svake godine.

Lastovski karneval održava se na otoku Lastovu od 1843. godine, a od 2008. godine nalazi se na popisu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Karneval počinje 17. siječnja i završava na Pepelnicu. Najsvečaniji dan je pokladni utorak, kada se okupljaju svi pokladi i maškare, a zatim kreću u povorci i ne smiju se sastajati prije nego što se poklade zapale. Dan završava plesom i pjesmom do ranih jutarnjih sati.

Pokladni dani podsjećaju na slatki miris i okus Pokladnica. Pokladnica ili krafna slatki je kolač od dizanog tijesta. Pokladnice su dobile ime po nazivu karneval u Hrvatskoj, starom običaju maskiranja, glagolu maskirati se. Narod je zadržao prilagođeni njemački naziv - krafna. Kolač je naslijeđe Austro-Ugarske. Peče se u ulju s obje strane. Okruglog je oblika sa ili bez rupe u sredini. Puni se nadjevom od pekmeza i marmelade ili se na samu krafnu stavi žličica marmelade i ukrasi šećerom u prahu.

Zabavite se,

vaš ZadarVillas tim