Najjednostavnije rečeno, med je slatka hrana koju prave pčele koristeći nektar cvijeća. Pčele su jedan od najpoznatijih proizvođača meda i jedini su kukac koji proizvodi med u velikim količinama. Pčele su također jedini kukci koji proizvode hranu za ljudsku prehranu.Med dobiva svoju slatkoću od monosaharida fruktoze i glukoze, a ima približno istu relativnu slatkoću kao saharoza (stolni šećer).Petnaest mililitara (1 žlica) meda daje oko 46 kilokalorija energije iz hrane. Ima atraktivna kemijska svojstva za pečenje i poseban okus kada se koristi kao zaslađivač.Većina mikroorganizama ne raste u medu, tako da se zatvoreni med ne kvari, čak ni nakon tisuća godina.

Vrsta i sastav meda ovisi o biljkama koje rastu oko košnice.Iako biljnih vrsta ima mnogo, pčele su najzanimljivije za stotinjak biljaka na našem području. Međutim, samo mali broj vrsta ciljano se koristi u komercijalne svrhe. Takve vrste je ili najlakše proizvesti, ili imaju najbolji okus ili ljekovita svojstva. Ali općenito, svaka vrsta meda je zdrava i ima vrlo korisna svojstva.Tržnice u Hrvatskoj pune su proizvoda naših domaćih proizvođača. Među njima su razne vrste meda. Evo malog vodiča kroz vrste meda kako biste lakše odabrali vrstu koja vam najviše odgovara.

Cvjetni med

Cvjetni med, poznat i kao livadski med, dobiva se od raznog livadskog cvijeća. Sadrži više glukoze nego fruktoze, pa se lako kristalizira. Budući da se proizvodi od manje-više svih biljaka koje su dostupne pčelama, može varirati u okusu i boji, iako su naši izvori najčešće maslačak, jaglac, joha, vrba, šumsko voće i druge medonosne biljke.Cvjetni med nastaje u rano proljeće krajem travnja i početkom svibnja, prije cvjetanja bagrema.Cvjetni med blagotvorno djeluje na djecu u razvoju i starije osobe, a pogodan je i srčanim bolesnicima u regulaciji krvnog tlaka.

Bagremov med

Jedna od najčešćih vrsta u našoj zemlji je bagremov med. Bagrem je iznimno nezahtjevna biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike koja raste u kopnenim područjima, a ima je i u Dalmaciji. Bagremov med slabije kristalizira zbog veće koncentracije fruktoze nego glukoze, a bez kristalizacije može stajati i do godinu dana. Jedna je od najpopularnijih i najljekovitijih vrsta meda. Bagrem cvjeta početkom svibnja. Pčele u to vrijeme još nisu bile dovoljno razvijene pa ga nisu mogle u potpunosti iskoristiti. Zanimljivo je da pčele najuspješnije prezimljuju na bagremovom medu. Med je pogodan za mlađe osobe i pomaže u oporavku od bolesti. Bagremov med je prikladniji za alergičare od drugih vrsta meda jer sadrži manje peludi.Vrlo je cijenjen kod bronhitisa, odličan je za dišne ​​puteve i kašalj.

Kaduljin med

Kaduljin med je obično svijetložute ili zelenkaste boje. Ima ugodan, blago gorak okus i jak miris kadulje. Dobiva se iz cvijeta biljke kadulje, koja je zbog svoje ljekovitosti stekla status svete biljke. Ova biljka je vrlo osjetljiva na zimu pa raste najviše u mediteranskom području, u kršu Sredozemlja, au Hrvatskoj najviše na dalmatinskim otocima i dalmatinskom primorju. U kontroliranim uvjetima može se uzgajati iu drugim dijelovima zemlje. Cvate od svibnja do lipnja. Kaduljin med miriše na cvijet ove biljke i vrlo je ukusan. Vrlo je ljekovit sa jakim antiseptičkim, umirujućim i antivirusnim djelovanjem. Posebno je dobar kod bolesti dišnih putova poput bronhitisa i suhog kašlja jer potiče izbacivanje sluzi iz organizma.

Kestenov med

Kestenov med je tamne boje i dobiva se od cvjetova pitomog kestena. Cvjeta u lipnju. Meda se ne dobiva mnogo jer pčele za vrijeme paše sakupe mnogo peluda. Ima osebujnu aromu i blago gorkast aromatičan okus. Poznata je u cijelom Sredozemlju. Zbog specifičnog okusa obično se ne konzumira previše, ali će ljubitelji manje slatkog meda uživati ​​u njemu.Proizvodnja kestenovog meda je jedna od najzahtjevnijih, zbog ograničenog područja pčelinje paše (kestenove šume nisu toliko zastupljene kao ostale kulture), a zbog vremenskih neprilika u lipnju i srpnju (visoke temperature) kestenov med treba vratiti što prije. Ovaj med se vrlo teško kristalizira, unatoč većem postotku peludi. Da bi med bio označen kao kestenov med vrhunske kvalitete, treba sadržavati najmanje 85% peludnih zrnaca kestena, što je znatno više od prosjeka ostalih vrsta meda (20-50%).

Med medljikovac

Med medljikovac je med koji nastaje kada pčele beru medljikovac s lišća, stabljike i kore drveća i drugih biljaka koje proizvode sok. Posebna je po tome što se dobiva iz medne rose koju u određenim vremenskim uvjetima stvaraju zelene uši. Med medljikovac može biti "polifloran" u smislu da dolazi od različitih vrsta, pri čemu niti jedna vrsta ne čini više od 10% ukupnog broja. Ali moramo imati na umu da med medljikovac uopće nije cvjetni med. Općenito, ima tendenciju da bude tamnije boje, ima jak profil okusa i srednje slatkoće. Med medljikovac obično ima jaku i prepoznatljivu aromu koja može biti smolasta, borova, biljna ili sladna.Drveće je najčešći izvor soka za insekte koji proizvode ovaj med.Najproduktivnije i najpopularnije vrste drveća uključuju jelu, bor, hrast, vrbu, topolu, šljivu, bukvu i breskvu.

Med od vrijeska

Vrijesak je zimzeleni grm iz kojeg rastu zasebne grančice, uglavnom visoke oko 50 centimetara. Rasprostranjen je po cijeloj Europi i Maloj Aziji. Kod nas najviše raste u primorju, u Lici i na području Korduna. Cvate od srpnja do kraja listopada, odnosno do početka mraza. Med je žute i tamnožute boje, bez jakog mirisa. Specifičnog je ali ugodnog okusa, a kristalizira se nakon otprilike dva do tri mjeseca. Dosta je gust, čak i želatinast, a često se u njemu mogu naći mjehurići zraka, jer se med teško kuha. Med od vrijeska ima nešto veći postotak vlage od ostalih vrsta meda, čak i do 25%, ali ga ipak odlikuje duga trajnost.

Srdačan pozdrav,

vaš ZadarVillas tim