Nakit. Kada čujemo tu riječ, odmah nas asocira na ljepotu, uzbuđenje, izdvajanje od drugih, luksuz... Ljudi su od davnina bili fascinirani materijalima od kojih se nakit izrađuje, pa ne čudi da neki komad nakita i danas kod nas izaziva divljenje. Pogotovo među ljepšim spolom. Potreba za privlačenjem pažnje urođena je i ljudima i životinjama, zbog čega je kićenje i ukrašavanje tijela jedna od najstarijih ljudskih aktivnosti. Ukrašavanje tijela nije svojstveno samo ženama nego i muškarcima (tetovaže), a kroz vrijeme se razlikuje samo po motivima, materijalima i trendovima. Nakit je i statusni simbol. Simbolizira bogatstvo i moć. Svi smo bar jednom u životu dobili nakit na poklon. I svaki komad odjeće koji obučemo ponekad ne izgleda dovoljno dobro bez tog jednog statement komada nakita.

Danas ćemo govoriti o tradicionalnom hrvatskom nakitu koji je ne samo popularan u Hrvatskoj, već predstavlja izvrstan suvenir i uspomenu za sve posjetitelje našeg kraja. A kako i ne bi kada iza tog nakita stoji bogata tradicija. Bilo da se radi o zlatu ili srebru, tradicionalni nakit osim svojim izgledom čuva neke od najljepših priča naše povijesti...

Dubrovnik

Dubrovački kraj ima najbogatiju i najstariju zlatarsku tradiciju u nas Hrvata. Tradicionalna izrada dubrovačkog nakita zahtjevan je i težak posao koji se od davnina prenosi s koljena na koljeno. Postoji nekoliko vrsta dubrovačkog nakita koji su danas vrlo popularni, a sve ih spaja činjenica da iza njihove izrade stoje sati mukotrpnog rada. Konavok ogrlice, Konavok vjenčane naušnice i dubrovački peružini, koji se mogu kombinirati i s perlicama i koraljima simboli su Dubrovnika. Konavoke naušnice zvane verižice izrađuju se u različitim veličinama, a služile su za svakodnevno nošenje. Manje mašne nosile su djevojke od malih nogu do udaje, kada su ih zamijenile velike. Osim toga, bile su prve na listi stvari koje su mladići darivali svojim odabranicama prilikom ženidbe. Privjesci su u obliku polumjeseca i izrađeni su od zlatne žice u tehnici filigrana i granulacije, sa privjeskom od dvije male biserne perle.

Peružina - zlatna kugla, najprepoznatljiviji je komad dubrovačkog nakita, bilo da se radi o naušnicama, narukvicama ili ogrlicama.Dubrovački peružini mogu se naći u raznim oblicima, od jednostavnih okruglih bisera do vrlo složenih finih filigranskih bisera koji su krasili i mušku i žensku svečanu narodnu nošnju. Izrađene od srebra rukama dubrovačkih majstora filigrana i zlatara i često pozlaćene za bolje prigode, predstavljale su otmjen i neizostavan ukras na nošnji Konavala i Dubrovčana, a svojom su izvedbom sugerirale obiteljski status i prigodu za koju su se nosile.

Split

Kao iu ostalim dijelovima Dalmacije i Hrvatskog primorja, Venecija je imala najveći utjecaj u izradi splitskog nakita. Nakit je najčešće rađen u zlatu - tehnikom filigrana i granulacije - a ukrašavan je biserima, koraljima i dragim kamenjem. Za izradu ovakvog nakita potrebno je uložiti puno vremena, stručnog znanja i talenta vrhunskih majstora – filigranista. Kao naušnice isticale su se splitske košare ukrašene biserima i koraljima. Posebno se ističe tremanat, drhtava igla koja se sastoji od nekoliko drhtavih spirala, ukrašena zlatnim zrncima i biserima, dok je središnja igla bila u obliku cvijeta ili ptice. Splićanke su njime ukrašavale svoje svečane frizure od isprepletenih pletenica.Splitski prsten iz 18. stoljeća poslužio je kao inspiracija za seriju nakita s tzv. Splitskim cvijetom, koji je stilizirani cvijet izrađen od metalne čipke s najčešće metalnim ili bisernim ukrasima, dok su košarice stiliziranog oblika košarice ukrašene biserima i koraljima, često popraćene motivima iz prirode.

Šibenik

Hrvatska turistička zajednica 2007. godine proglasila je šibenske botune najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Šibenski botun danas je sastavni dio šibenske klapske nošnje i ženskog nakita. Zvana još toke ili puca, kroz povijest je krasila muške narodne nošnje, a vojnici i plemići nosili su je na odorama. Izrađena je u filigranskoj tehnici, a najčešće je u kombinaciji s biserima i koraljima koji se masovno vade u Šibenskoj obali. Originalni botun je izrađen od srebra, točno u određenoj veličini, no danas ga možete pronaći i u zlatnoj i aluminijskoj boji, u različitim veličinama.

Zlarin/Krapanj

Najprepoznatljivija kulturna baština i stoljetna posebnost Zlarina je uzgoj koralja. Naši preci lovili su i prerađivali koralje od 13. stoljeća. Koralji su životinje koje žive u svim svjetskim morima i ima ih oko 6000 vrsta. U Jadranskom moru živi oko 50 vrsta, a najpoznatiji je crveni koralj iz roda corallium rubrum. Ugrožena su vrsta i zabranjeno ih je loviti u razdoblju od 1. prosinca do 1. travnja. U prošlosti, kao i danas, koralji su svojom bojom očaravali mnoge generacije i postali sinonim za Zlarin, ali i zdravlje, bogatstvo i ljubav. Naizgled biljka, mineral baziran na vapnenačkom koštanom sustavu, ali u stvarnosti životinja. Prema predajama mnogih ljudi, koralji su božanska bića, a njihovo božansko porijeklo se ogleda u njihovoj ljepoti. Prema drevnoj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more. Alge, prekrivene krvlju iz Meduzine glave, okamenile su se i postale prekrasan koral.Nakit od koralja krasi zlarinsku narodnu nošnju, crkve i žene s otoka Zlarina i Krapnja.

Najljepše želje iz Coatie!

vaš tim Zadar Villas